Zašto nastaju krvni ugrušci
Mnogi faktori mogu dovesti do prekomjernog zgrušavanja krvi, što smanjuje ili potpuno blokira protok krvi i može uzrokovati srčani udar, moždani udar, plućnu emboliju ili oštećenje organa. Krvni ugrušci se mogu formirati u arterijama i venama mozga, srca, pluća, bubrega i udova, pa je prepoznavanje rizika i simptoma ključno za prevenciju.
Faktori rizika za zgrušavanje krvi
Stečeni faktori rizika uključuju prekomjernu težinu i gojaznost, starost, trudnoću, dugotrajno mirovanje ili dugotrajno sjedenje tokom putovanja, upotrebu kontraceptivnih pilula ili hormonske terapije, rak, pušenje, dijabetes, upale, antifosfolipidni sindrom i dehidraciju. Genetski uzroci su rjeđi i vezani su za naslijeđene defekte proteina koji učestvuju u zgrušavanju krvi.
Bolezni i stanja koja povećavaju rizik
Vaskulitis, srčana insuficijencija, atrijalna fibrilacija, metabolički sindrom, ateroskleroza i periferna arterijska bolest doprinose stvaranju krvnih ugrušaka. Duboka venska tromboza u nogama može dovesti do otkidanja ugruška koji izaziva plućnu emboliju.
Jutarnja navika i hidratacija
Dehidracija povećava viskozitet krvi i time rizik od zgrušavanja krvi. Pijenje kafe na prazan stomak, bez prethodne čaše vode, može pogoršati dehidraciju jer kafa djeluje blago diuretički. Preporuka je popiti vodu prije jutarnje kafe ili čaja kako bi se smanjio rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
Kako smanjiti rizik
Važno je liječiti osnovne bolesti koje povećavaju rizik, održavati odgovarajuću težinu, redovno se kretati i paziti na hidriranost. Obratiti pažnju na simptome krvnih ugrušaka kao što su bol u grudima, otežano disanje, jaka glavobolja, iznenadna slabost ili promjene u govoru, te otok, crvenilo i bol u nozi, i odmah potražiti medicinsku pomoć.
