Uloga želudačne kiseline
Želudac luči hlorovodoničnu želudačnu kiselinu koja pomaže varenju hrane i apsorpciji minerala i vitamina, uključujući magnezijum, kalcijum, gvožđe i vitamin B12. Želudačna kiselina zajedno sa enzimima poput pepsina i lipaze čini želudačni sok; stomak proizvodi oko 4 litre ove tečnosti dnevno.
Kolika je kiselost
Želudačna kiselina ima pH između 1 i 3, što je čini veoma kiselom, kiselijom od limunovog soka, ali manje kiselom od industrijskih kiselina.
Uzroci povišene želudačne kiseline
Prekomjerna želudačna kiselina često je posljedica povećanog hormona gastrina. Uzroci uključuju povratnu hipersekreciju nakon prestanka H2 blokatora ili inhibitora protonske pumpe, Zolinger-Elisonov sindrom sa gastrinomom, infekciju Helicobacter pylori, opstrukciju izlaza želuca i rijetke slučajeve kod hronične bubrežne insuficijencije.
Simptomi i komplikacije
Visoka želudačna kiselina može izazvati nelagodnost u stomaku, mučninu, povraćanje, nadimanje, gorušicu, dijareju, smanjen apetit, neobjašnjiv gubitak težine i kiselkast ukus u ustima. Neophodno je konsultovati ljekara ako se simptomi ponavljaju. Komplikacije uključuju peptički ulkus, GERB i gastrointestinalno krvarenje.
Lečenje i ublažavanje
Lečenje obično podrazumijeva inhibitore protonske pumpe, a kod Helicobacter pylori i kombinaciju antibiotske terapije sa IPP. U nekim slučajevima je potrebna operacija, na primjer uklanjanje gastrinoma ili dijela želuca. Za ublažavanje simptoma preporučuju se manji, češći obroci, dijeta sa niskim udjelom ugljenih hidrata, smanjenje alkohola, kofeina i gaziranih pića te izbjegavanje hrane koja pogoršava gorušicu.
