Vitiligo u Srbiji: registar i rana dijagnoza su neophodni
Vitiligo predstavlja autoimuno oboljenje koje dovodi do gubitka pigmenta kroz uništavanje melanocita. U Srbiji ne postoji registar pacijenata sa vitiligom, pa su podaci o učestalosti, naročito kod djece, nepotpuni. Registar bi omogućio precizniju dijagnozu, praćenje i bolje lečenje vitiliga.
Uzroci, udruženja bolesti i COVID-19
Za nastanak vitiliga doprinose genetski i autoimuni faktori, upalna stanja ili trauma. Vitiligo se češće javlja kod osoba koje imaju druge autoimune bolesti: dijabetes tipa 1, bolesti štitne žlijezde, atopiju, Adisonovu bolest, psorijazu ili reumatoidni artritis. Neka istraživanja ukazuju na porast pojave vitiliga nakon infekcije COVID-19 i moguću ubrzanu progresiju usljed autoimuniteta.
Problemi sa dijagnozom, psihološki uticaj i terapija
Dijagnoza vitiliga često kasni i mnogi pacijenti dobiju pogrešnu dijagnozu, s prosječnim čekanjem od oko dve i po godine. Kod djece je ključno upućivanje dermatologu radi dermoskopije i, po potrebi, biopsije. Vitiligo značajno utiče na mentalno zdravlje: 25–50% pacijenata ima emocionalne posljedice, a preko 40% osjeća pritisak da prikrije promjene.
U Srbiji su dostupne neke terapije, poput niskopotentnih kortikosteroida i fototerapije u tercijarnim centrima, ali moderni lokalni i sistemski lijekovi i biološka terapija nisu široko pokriveni. Postoje i napredne metode poput mikrotransplantacije epidermalnih graftova.
Preporučene mjere
Predlaže se formiranje nacionalnog registra i centra za vitiligo, uspostavljanje mreža za rano upućivanje, uvođenje standarda dijagnostike i terapije, obezbjeđenje pristupa savremenim lijekovima te podizanje svijesti kako bi se smanjila stigmatizacija, posebno kod djece.
